Više od milion Hrvata živi na rubu siromaštva

Autor  Okt 16, 2018

Statistički ured Evropske Unije (Eurostat) objavio je podatke koji pokazuju silazni trend opasnosti od siromaštva i društvene isključenosti u zemljama Evrope, dok je u Hrvatskoj 27,9 posto od ukupnog stanovništva na rubu siromaštva, što je svrstava u gornji dio zemalja s velikim postotkom opasnosti od siromaštva.

Eurostat za Hrvatsku nije imao podatke 2008. godine, stoga se vide samo referentni pokazatelji za 2017. bez mogućnosti poređenja. U Hrvatskoj živi 27,9 posto ljudi na rubu siromaštva ili društvene isključenosti, što je skoro 1,2 miliona ljudi. S tim brojkama spada u sam vrh evropskih zemalja s velikom opasnosti od siromaštva. Hrvatska tako bilježi manji rizik od šest članica EU, dok veći rizik ima od čak 21 članice.

Skoro 20 posto ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi sebi ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobara potrebnih za život, poput plaćanja računa, neočekivanih troškova, ne posjeduju automobil, televizor, ne hrane se proteinski bogatom prehranom svaka dva dana poput ribe ili mesa te ne mogu priuštiti ni sedmicu putovanja i odmora.

Postotak ljudi do 59 godina koji su u 2017. radili manje od 20 posto svog radno sposobnog vremena (studenti isključeni) bilo je 13 posto, što je i najgori pokazatelj za Hrvatsku, po kojem je na četvrtom mjestu u EU, odmah iza Irske, Grčke i Belgije.

Istraživanje dolazi ususret Međunarodnom danu borbe protiv siromaštva (17. oktobra), a Eurostatovi podaci istraživanja rizika od siromaštva pokazuju silazni trend, gdje je između 2009. i 2012. godine bilo 25 posto Evropljana na rubu siromaštva, dok se ta brojka smanjila na 22,5 posto u 2017. godini.

U Evropskoj Uniji 112,9 miliona ljudi bili su na rubu siromaštva ili društvene isključenosti u 2017. godini. Statistika je obuhvatila ljude koji graniče sa siromaštvom nakon primanja socijalnih naknada (doplatci, bespovratna pomoć i slično), onih koji su teško lišeni materijalnih dobara potrebnih za život i onih koji su radno sposobni ali u godinu dana rade manje od 20 posto svoga vremena.

Prema Eurostatu, silazni trend siromaštva ključan je dio evropske strategije Europa 2020, koja za cilj ima povećanje zaposlenosti, BDP-a, i nivoa obrazovanja, a u planu je smanjenje emisije stakleničkih plinova i stope ljudi koji žive na rubu siromaštva.

U ostatku Evrope najveći rizik od siromaštva imaju Bugari (38,9 posto), iako su zabilježili pad opasnosti od siromaštva za 5,9 posto, a slijede Rumuni i Grci.

Najmanji rizik bilježe Češka (12,2), Finska (15,7), i Slovačka (16,3), dok Slovenija i Francuska dijele 17,1 posto opasnosti.
Najveće povećanje bilježi Grčka, u kojoj se s 28,1 posto u 2008. godini, u 2017. taj postotak popeo na 34,8 posto opasnosti od siromaštva. Najveće smanjenje dogodilo se u Poljskoj, koja je sa 30,5 posto pala na 19,5.

Postotak opasnosti od siromaštva povećao se u 19 zemalja članica EU, u jednoj je ostao stabilan, a u njih sedam se smanjio. Broj osoba bez materijalnih dobara povećao se u devet članica, a smanjen je u njih 18. Postotak radno sposobnih koji rade manje od 20 posto svojih mogućnosti povećao se u 18 članica, dok njih devet bilježi smanjenje.


(Revolucija.info / Index.hr)

  1. Najnovije

Arhiva

« Novembar 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30